Home

Biomimetic Intelligent Composite Materials

IP-2019-04-6183

1. 1. 2020. – 31. 12. 2023.


Sekundarni karijes, propadanje zuba oko i na rubovima ispuna, najčešći je razlog zamjene ispuna. Znanstvena istraživanja dokazuju da je čak 50-70% ispuna zamijenjeno zbog dijagnoze sekundarnog karijesa. Svakom zamjenom ili uklanjanjem starog ispuna, dolazi do gubitka preostale zdrave zubne strukture. Posljedica svega je pojava upale pulpe i posljedični endodontski tretman, što s vremenom može dovesti do gubitka zuba i potrebe za protetskim nadomjestkom ili u najgorem slučaju dovodi do ekstrakcije i zamjene zuba implantom. Međutim, to nije neuobičajeno i u konačnici negativno utječe na kvalitetu života naših pacijenata. Zdravstveni problemi povezani sa zubima, uzrokuju fizičku bol, gubitak samosvijest zbog narušenja izgleda i značajne financijske troškove za pacijente, njihove poslodavce, zdravstveno osiguranje i državnu ekonomiju.
Trenutno se istražuje nekoliko pristupa rješavanju problema sekundarnog karijesa: modifikacija konvencionalnih materijala za ispune, izvora svjetlosti za polimerizaciju ili remineralizacijskih materijala. Naša istraživačka skupina je u prošlosti proučavala svaki od tih aspekata, a trenutno nastavljamo istraživanja u aktualnom projektu. Razni eksperimentalni remineralizirajući kompozitni materijali predstavljaju temelj našeg istraživačkog rada.


Remineralizirajući kompozitni materijali su istraženi zbog njihovog potencijala oslobađanja iona koji se mogu ugraditi u tvrda zubna tkiva na spoju zub/ispun. Budući da je karijes zuba (primarni ili sekundarni) posljedica neravnoteže u dinamičnom procesu izmjene demineralizacije i remineralizacije, povećanje dostupnosti iona (npr. kalcija i fosfata) pomiče ravnotežu prema remineralizaciji i ima teoretski anti-kariogeni učinak. Takav učinak je potvrđen u višestrukim in vitro studijama koje su koristile velik broj različitih eksperimentalnih kompozita. Iako manje brojne, in situ i in vivo studije također su potvrdile koristan učinak remineralizirajućih kompozitnih materijala za prevenciju sekundarnog karijesa. Učinak remineralizacije pomoću oslobođenih iona nije ograničen samo na tvrda tkiva zuba, već može djelovati i na proksimalnu površinu susjednog zuba. Osim otpuštanja iona, remineralizirajući kompoziti mogu tvoriti hidroksiapatit (HA) precipitat na svojoj površini, za koji se pokazalo da sprječava invaziju bakterija kroz međupovršinsku pukotinu. Postoje neke dodatne modifikacije remineralizirajućih kompozita: dodavanje antibakterijskih sredstava (npr. kvaternarnih amonijevih spojeva i nanočestica srebra) je pokazalo smanjenje akumulacije biofilma, a uključivanje monomera s ionskim vezama omogućilo je sposobnost punjenja, sličnu onoj stakleno-ionomernih cementa. Glavni nedostatak većine remineralizirajućih kompozita su njihova loša mehanička svojstva kao smanjenja čvrstoća i brža razgradnja u vodenoj okolini, koje su uglavnom uzrokovane prisutnošću nesilaniziranih, topivih, ion-otpuštajućih punila. Problem niske čvrstoće i brze degradacije može se ublažiti podešavanjem veličine i količine remineralizirajućih punila uz istovremeno povećanje količine pojačavajućih punila. Pokazalo se da ovaj pristup rezultira mehaničkim svojstvima usporedivima s onima kod suvremenih komercijalnih kompozita.

Nedavno je bioaktivno staklo (BG) prepoznato kao potencijalno oslobađajuće punilo za bioaktivne kompozite i adhezivne sustave. Mnoge potencijalne koristi od BG, npr. otpuštanje iona, antibakterijski učinci i sposobnost stimuliranja taloženja površinskog HA doveli su do povećanog interesa za njegovu upotrebu kao bioaktivnog punila u eksperimentalnim kompozitima.

Create your website with WordPress.com
Get started